Građani Mostara su tačno prije 20 godina rekli ne podjelama. Danas se, naime, navršava 20 godina od prvih izbora uopće održanih poslije rata u Bosni i Hercegovini, te 1996. godine bili su to izbori u Mostaru.
U nastavku podsjećanje na rađanje ideje o jedinstvenom Mostaru koja živi već punih 20 godina, a koja je u to vrijeme okupila sve probosanske stranke u jednu listu. Mostarci su 30. juna bili pred sudbonosnim izborom koji je, tada je to bilo sasvim izvjesno, definirao političku budućnost grada na duži niz godina. Strahujući od potencijalne etničke podjele, odmah poslije krvavih i tragičnih sukoba, za zelenim stolom politike i diplomatije, bošnjačka strana je istupila sa sloganom: "Dva Mostara = tri Bosne" ili "Jedan Mostar - mirna Bosna", želeći upozoriti da bi etničke podjele grada mogle biti samo tragični uvod finale definitivnog rasturanja BiH.
Veliki broj stanovnika emotivno je priželjkivao da na izborima prevlada svijest o ponovnom ujedinjenju. U Mostaru je upravo zbog ovoga primljena ideja "Liste za jedinstveni Mostar", pokrenuta od strane gradonačelnika istočnog dijela grada Safeta Oručevića. Ona je bila na tragu aktiviranja probosanskog fronta za ujedinjenje grada. U bh. javnosti okupljanje šest stranaka bosanske provinijencije protumačeno je kao dobrodošao znak spremnosti da se u presudnom trenutku za budućnost Mostara stranački interesi potisnu u stranu, a u prvi plan istakne zajednički cilj cjelovite Bosne i Hercegovine čije se mogućnosti testiraju upravo u Mostaru. Važna politička i diplomatska bitka već je ranije dobijena činjenicom da će glasati svi stanovnici Mostara, ma gdje boravili.
Naime, među onima koji su glasali bila je i dijaspora za koju je Evropska unija organizirala biračka mjesta u četiri evropska grada. Važnije od svega, rekao je tada Oručević, jeste pružena šansa Mostarcima da podignu svoj glas da su živi, da pripadaju Mostaru i da grad pripada njima, da osude zločine i zločince ispred kojih su morali bježati u svijet. Iako su izbori održani po modelu - jedan čovjek jedan glas, izbornu pobjedu odnijela je Lista za jedinstveni Mostar, a Safet Oručević dobio je 28 i po hiljada glasova. Hiljadu i po glasova manje dobio je HDZ kojeg je predvodio Mijo Brajković. Listi za jedinstveni Mostar tako je pripalo svih 10 bošnjačkih mjesta u Vijeću ali i pet mjesta rezerviranih za ostale. Preko ove liste su se Srbi, kojih je tada u gradu bilo malo, vratili u politički život grada.
Bili su ovo prvi poslijeratni izbori u Bosni i Hercegovini i to upravo u Mostaru koji je iz rata izašao kao razrušen grad, duhovno i materijalno, neki kažu najviše u državi. Pobjeda Liste za jedinstveni Mostar bila je prvi korak ka jedinstvenom Mostaru, a po riječima prvog predsjednika Alije Izetbegovića, vjerovatno i prvi korak ka jedinstvenoj Bosni i Hercegovini. Izbori u Mostaru pobudili su ogromnu pažnju zbog činjenice da su predstavljali uvod u opće izbore u BiH. Njihov epilog, za one koji su priželjkivali cjelovitu i demokratsku zemlju, bio je ohrabrujući. Rezultati toga, u odnosu na ove potresne slike, danas su itekako vidljivi.
Veliki broj stanovnika emotivno je priželjkivao da na izborima prevlada svijest o ponovnom ujedinjenju. U Mostaru je upravo zbog ovoga primljena ideja "Liste za jedinstveni Mostar", pokrenuta od strane gradonačelnika istočnog dijela grada Safeta Oručevića. Ona je bila na tragu aktiviranja probosanskog fronta za ujedinjenje grada. U bh. javnosti okupljanje šest stranaka bosanske provinijencije protumačeno je kao dobrodošao znak spremnosti da se u presudnom trenutku za budućnost Mostara stranački interesi potisnu u stranu, a u prvi plan istakne zajednički cilj cjelovite Bosne i Hercegovine čije se mogućnosti testiraju upravo u Mostaru. Važna politička i diplomatska bitka već je ranije dobijena činjenicom da će glasati svi stanovnici Mostara, ma gdje boravili.
Naime, među onima koji su glasali bila je i dijaspora za koju je Evropska unija organizirala biračka mjesta u četiri evropska grada. Važnije od svega, rekao je tada Oručević, jeste pružena šansa Mostarcima da podignu svoj glas da su živi, da pripadaju Mostaru i da grad pripada njima, da osude zločine i zločince ispred kojih su morali bježati u svijet. Iako su izbori održani po modelu - jedan čovjek jedan glas, izbornu pobjedu odnijela je Lista za jedinstveni Mostar, a Safet Oručević dobio je 28 i po hiljada glasova. Hiljadu i po glasova manje dobio je HDZ kojeg je predvodio Mijo Brajković. Listi za jedinstveni Mostar tako je pripalo svih 10 bošnjačkih mjesta u Vijeću ali i pet mjesta rezerviranih za ostale. Preko ove liste su se Srbi, kojih je tada u gradu bilo malo, vratili u politički život grada.
Bili su ovo prvi poslijeratni izbori u Bosni i Hercegovini i to upravo u Mostaru koji je iz rata izašao kao razrušen grad, duhovno i materijalno, neki kažu najviše u državi. Pobjeda Liste za jedinstveni Mostar bila je prvi korak ka jedinstvenom Mostaru, a po riječima prvog predsjednika Alije Izetbegovića, vjerovatno i prvi korak ka jedinstvenoj Bosni i Hercegovini. Izbori u Mostaru pobudili su ogromnu pažnju zbog činjenice da su predstavljali uvod u opće izbore u BiH. Njihov epilog, za one koji su priželjkivali cjelovitu i demokratsku zemlju, bio je ohrabrujući. Rezultati toga, u odnosu na ove potresne slike, danas su itekako vidljivi.
0 komentari:
Objavi komentar